Galić: "Hrvatska je Francuskoj i Macronu važan partner jer nije kao Mađarska"

Neki su ovotjedno putovanje Andreja Plenkovića sa svitom ministara u Pariz i Berlin nazvali i 'božićnim shoppingom'. U ponedjeljak su, naime, Hrvatska i Francuska u Parizu potpisale ugovor o nabavi 18 samohodnih haubica Caesar MK2 i devedesetak raznih vojnih vozila, kao i pismo namjere o poboljšanju sposobnosti 12 borbenih zrakoplova Rafale kupljenih od Francuske. U utorak će, pak, u Berlinu biti potpisan ugovor o kupovini 44 njemačka tenka Leopard.

Osim što je u Parizu primljen s najvišim počastima, premijer Plenković ondje je na tečnom francuskom (šest godina je proveo u Parizu kao zamjenik veleposlanika) održao i predavanje u Francuskom institutu za međunarodne odnose naslovljeno "Europa na raskrižju: Utvrđivanje suvereniteta u svijetu koji se mijenja". Susret Plenkovića i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, ostavio je dojam iznimnog diplomatskog događaja budući da je ipak riječ o odnosu jedne velike europske pa i svjetske nuklearne sile i jednog ipak malog igrača na europskoj političkoj karti.

Dva razdoblja hrvatsko-francuskih odnosa

Govoreći nam o ovom posjetu, bivši veleposlanik Republike Hrvatske u Parizu Mirko Galić najprije je podsjetio na povijest odnosa dviju zemalja kako bi olakšao razumijevanje ovog događaja.

"Francuska i Hrvatska imale su dvije faze u svojim odnosima. Prvu, kad je službena Francuska s Francoiseom Mitterandom bila vrlo nepovjerljiva prema Hrvatskoj i više na poziciji obrane Jugoslavije, nego osamostaljenja Hrvatske i Slovenije. Taj period je trajao nekolikog godina i može se reći da je potpuno prestao dolaskom Jacquesa Chiraca. Francuska je tada prihvatila Hrvatsku kao novu, suverenu europsku državu. Prvi put u povijesti Europske unije jedan je sastanak bio održan u Zagrebu, krajem 2000. godine, na koji je Chirac doveo ovdje čelnike europskih država i time otvorio put Hrvatske u EU. U vrijeme Chiraca i nakon njega Hrvatska je jedna od saveznica Pariza i to je vrlo plodno razdoblje."

To se, kaže Galić, posebno vidjelo 2011. godine kada je Hrvatska s francuskom potpisala strateški ugovor o suradnji.

"Malo koja tadašnja nečlanica EU-a imala je potpisan takav ugovor s Francuskom Nije ga imala čak ni Slovenija koja je tada već bila članica EU-a. To je bio dokaz visokorazvijenih uzajamnih odnosa koji se nastavljaju do danas."

Hrvatska je protuteža 'ruskim igračima' u EU

Galić podsjeća i na sudjelovanje tristotinjak hrvatskih vojnika u vojnom mimohodu u Parizu, 14. srpnja 2013. godine, povodom francuskog nacionalnog praznika, Dana pada Bastille. Hrvatska je ondje bila jedina članica EU-a koja je dobila tu priliku.

"To su sve ilustracije vrlo kvalitetnih odnosa dviju zemalja u ovome stoljeću. Ta suradnja danas ima ekonomsku i geopolitičku dimenziju, koju su sada potpisali Macron i Plenković, a potvrđuje visoku razinu povjerenja i međudržavnih odnosa", kaže.

Galić napominje kako Francuska pokušava s Njemačkom i Velikom Britanijom uspostaviti trojac koji će iznova definirati europsku geostratešku politiku, ponajprije na vojnom planu.

"Stoga Hrvatska dobro dođe Francuskoj kao partner jer nije Mađarska, nego svojevrsna protuteža Mađarskoj i Slovačkoj, zemljama koje unutar EU-a soliraju i postavljaju se kao 'ruski igrači' u trenutku kada postoji realna opasnost sukoba Europe i Rusije."

"Hrvatskoj nije mjesto pod stolom, ali ni na čelu stola"

Na neki način, Hrvatska je pomakla svoj raniji vanjskopolitički fokus s Berlina na Pariz. Galić podsjeća da je Plenković nakon Pariza išao i u Berlin, ali da je ipak najprije bio u Parizu.

"U Parizu je potpisao prve ugovore, još neke će potpisati i u Berlinu, a bit će nešto posla i u Bruxellesu oko usklađivanja europskih vojnih planova. Hrvatska u ovih 35 godina ima tradicionalnu vezu s Njemačkom, ali je Francuska ovoga časa s Macronom, koji je borbeniji državnik od njemačkog kancelara Friedricha Merza, zemlja koja ima lidera koji nešto znači. Ali na Macronovu žalost, u Francuskoj on sve manje znači. Njegova popularnost tamo je toliko niska i podrška stanovništva tako mala da se to odražava na njegov međunarodni autoritet", ističe Galić.

Hrvatska se, dodaje, ne može oslanjati na to što će biti s Macronom i tko će doći poslije njega.

"Francuska ovoga časa ipak diktira europsku politiku pa ne čudi što se Hrvatska veže uz nju. Njemačka već dugo nema lidera na europskom planu, možda još od Helmuta Kohla. Danas Europa nema lidera. Macron bi to mogao biti kada bi Francuska stajala iza njega. A ne stoji. Zato Hrvatska, prije svega, mora tražiti svoje mjesto unutar EU ne samo među troje velikih i postaviti se tako da brani europski interes, ali da misli i na svoj. Nisam siguran da trebamo ulagati tolike novce u jačanje vojne industrije. Volio bih da je Hrvatska opreznija, da ne prednjači. Nije joj mjesto ni pod stolom, ali ni na čelu stola."

"Kupovina Rafalea godi francuskom ponosu"

Plenković je, kaže Galić, u ponedjeljak u Parizu uživao poseban status ne samo zbog svoga svojedobnog diplomatskog staža ondje, nego i stoga što je u njegovom mandatu Hrvatska u konkurenciji Švedske i Izraela kupila francuske borbene zrakoplove Rafale.

"To godi francuskom ponosu, industrijskom i vojničkom - ne zaboravite da je Francuska vojnička nacija - ali i budžetu države. Svaki kupljeni Rafale podiže prihode, ali i rejting same nacije budući da na tržištu dominiraju američki zrakoplovi. Francuzi su pozitivno vrednovali tu odluku Plenkovićeve vlade", zaključio je Galić.